Zemlje u svetu predstavljaju se simbolima kao što su zastava, grb i himna .
Da li ste znali da postoji nauka koja se bavi proučavanjem zastava? Naziva se veksilologija . Danas je zastava simbol koji nastoji da prenese vrednosti vezane za identitet teritorije.
O pojavi prvih zastava možemo govoriti u antičkim imperijama: Kini, Egiptu i Rimskom carstvu. Mada su tada predstavljale privrženost kralju/monarhu/plemiću, nevezano za teritorije.
Na Iberijskom poluostrvu zastava je došla zahvaljujući Mavarima.
Mnoge zemlje usled geografske blizine, a samim tim zbog zajedničke istorije, ideala i vrednosti, iz političkih i religijskih razloga i uticaja, imaju slične zastave. Dele boju, oblike na zastavi, pa čak i pravougaoni oblik same zastave. Pogledajte zastave skandinavskih zemalja sa krstom; srednjeameričkih zemalja koje imaju plave i bele boje sa grbom u sredini; zapadnoazijskih sa krugom, ili pak balkanskih sa belom, crvenom i plavom bojom.
Današnja zastava Španije je prilično specifična kad je poreklo u pitanju.
Karlos III, s jedne strane kralj Španije i istovremeno Sicilije, Parme, Napulja…, a sa druge, u stalnim sukobima sa okolnim zemljama, dolazi na genijalnu ideju: napraviti zastavu koja će se razlikovati od ostalih tadašnjih zastava. Obično su te zastave bile bele boje i sa grbom u sredini. Na morima, usled jakih vetrova i oluja, dolazilo bi do zabuna jer se nije razaznavala zastava i nije se znalo da li se približava prijateljski ili neprijateljski brod.
Raspisan je konkurs i od 12 crteža izabrana su 2 od strane samog kralja: jedna zastava za brodove mornarice i druga za komercijalne/trgovačke brodove.
Kralj je izabrao i boje iz potpuno pragmatičnih razloga:
- žuta, jer je dobro vidljiva sa velikih razdaljina
- crvena, jer je bila priuštiva (u smislu novca, da ne kažemo jeftina)
Tako da od 1785. godine španska flota vijori crveno-žutu zastavu.
Tokom boravka Napoleonovog brata Žozefa u funkciji kralja u Španiji dolazi do čestih sukoba između Španaca i Francuza.
Vojnici sa brodova nose sa sobom brodsku zastavu čak i tokom borbi na kopnu.
Posledica toga je da kraljica Izabela II odlučuje da zastava mornarice postane zvanična španska zastava od 1843. godine, uz dodatak — dodaje grb i krunu.
Tokom I i II Republike, zastava je menjala izgled, naročito od 1931. godine, kad je umesto poslednjeg crvenog dela dobila ljubičasti.
Za vreme diktature, po naređenju Franka, opčinjenog Katoličkim kraljevima, dodati su simboli koji ga podsećaju na taj deo istorije: orao Svetog Jovana, jaram i strele.
U cilju izbegavanja zabune, da napomenemo: to nije isto kao i grb Katoličkih kraljeva.
Današnja zastava je dvobojna, sa grbom u žutom delu čiji svaki element priča istoriju Španije:

Današnja zastava je dvobojna, sa grbom u žutom delu čiji svaki element priča istoriju Španije:
- kruna na grbu – simbol kraljevstva
- Herkulovi stubovi sa obe strane – verovalo se da nakon Gibraltara i Španije nema ništa dalje
- Ultra Plus na stubovima – znači “još dalje”, aluzija na Kolumbova otkrića dalje od Španije
- krune na stubovima:
- sa leve strane – kruna kraljevstva
- sa desne strane – kruna Svetog Rimskog Carstva nemačkog naroda
- grb u centru predstavlja skup grbova kraljevstava koja su svojim ujedinjenjem započela istoriju jedne nacije:
- Kastilja – zamak
- Leon – lav
- Aragon – crveno-žute linije
- Navara – zlatni lanci sa smaragdom
- Granada – šipak (granada na španskom = šipak/nar na srpskom)
- list ljiljana – u centru je simbol današnje kraljevske porodice: Burbonaca
Zbog boja koje poseduje, zastava se naziva rojigualda:
- rojo – crveno
- gualda – žuti katanac, biljka iz koje se još u antičkom dobu dobijala žuta boja
Najveća zastava Španije koja se vijori nalazi se na trgu Kristofera Kolumba u Madridu.
Površina zastave je 294 m², teška je 35 kg, a nalazi se na jarbolu od 50 m visine i 20 t težine.
vaničan naziv himne Španije je Kraljevski marš.
Ova kompozicija, kao običan marš, bila je omiljena među stanovništvom.
Zato Karlo III odlučuje da joj da počasni naziv Kraljevski marš i učini je himnom Španije od 1770. godine.
Zanimljivo je da je ovo jedna od četiri himne u svetu koja nema tekst.
Da li znate koje su ostale?

Dijana Kotorac Madrid, 30.10.2025